Vodič za 2026.
Radiš kod poslodavca, ali uz posao imaš vlastiti obrt?
Vlasnik si poduzeća, direktor, nositelj OPG-a ili predsjednik udruge?
U takvim situacijama često se postavlja pitanje: plaćam li doprinose samo na plaću ili imam dodatne obveze?
Odgovor ovisi o tome što još radiš uz radni odnos, kako se djelatnost oporezuje i po kojoj si osnovi osiguran.
Nije isto imaš li paušalni obrt, obrt koji vodi poslovne knjige, obrt koji plaća porez na dobit ili si vlasnik društva u kojem si ujedno direktor. Razlike postoje i kod OPG-a te pri obavljanju funkcije u udruzi.
U ovom vodiču objašnjavamo što treba provjeriti ako si zaposlen, a uz posao imaš dodatnu djelatnost ili funkciju.
1. Zaposlen si i uz radni odnos imaš obrt, OPG ili drugi oblik samostalne djelatnosti
Što se smatra samostalnom djelatnošću?
Pojam samostalne djelatnosti obuhvaća različite djelatnosti koje fizičke osobe obavljaju samostalno, pod svojim OIB-om. Za potrebe utvrđivanja poreznih obveza i doprinosa važno je prepoznati kojoj kategoriji pripada konkretna djelatnost.
Samostalne djelatnosti obuhvaćaju sljedeće skupine:
- Obrti i s obrtom izjednačene djelatnosti
- Slobodna zanimanja – samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika i veterinara, odvjetnika i javnih bilježnika, revizora i poreznih savjetnika, inženjera i arhitekata, stečajnih upravitelja, tumača i prevoditelja, turističkih djelatnika te drugih osoba koje obavljaju djelatnosti koje se prema propisima smatraju slobodnim zanimanjima.
- Djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
- Ako si zaposlen kod poslodavca, a uz radni odnos obavljaš samostalnu djelatnost, možeš imati dodatne obveze doprinosa. Način njihova utvrđivanja ovisi o vrsti djelatnosti i načinu oporezivanja.Kada osoba uz radni odnos obavlja obrt, OPG ili drugi oblik samostalne djelatnosti, doprinosi se utvrđuju po osnovi druge djelatnosti i plaćaju se na godišnjoj razini, na temelju rješenja Porezne uprave.
- Druge samostalne djelatnosti: povremene samostalne djelatnosti koje se obavljaju uz osnovnu djelatnost ili uz radni odnos; samostalna djelatnost znanstvenika, književnika i izumitelja; samostalna predavačka i odgojna djelatnost; samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.
Ako si zaposlen kod poslodavca, a uz radni odnos obavljaš samostalnu djelatnost, možeš imati dodatne obveze doprinosa. Način njihova utvrđivanja ovisi o vrsti djelatnosti i načinu oporezivanja.
Kada osoba uz radni odnos obavlja obrt, OPG ili drugi oblik samostalne djelatnosti, doprinosi se utvrđuju po osnovi druge djelatnosti i plaćaju se na godišnjoj razini, na temelju rješenja Porezne uprave.
Doprinosi za drugu djelatnost:
-
mirovinsko osiguranje – I. stup: 7,5 %
- mirovinsko osiguranje – II. stup: 2,5 %
- zdravstveno osiguranje: 7,5 %
Ovdje pročitaj koliki su doprinosi poduzetnika uz radni odnos.
Paušalni obrt ili OPG uz radni odnos
Ako uz zaposlenje imaš paušalni obrt ili OPG, doprinosi se utvrđuju prema propisanoj godišnjoj osnovici koja ovisi o razredu ukupnih primitaka.
Kod paušalnog obrta situacija je drugačija. Kod njega se ne utvrđuje stvarno ostvareni dohodak na temelju primitaka i izdataka, već se prati ostvareni promet i prema njemu se određuje jedan od sedam poreznih razreda. Za svaki razred propisana je godišnja osnovica koja služi i za obračun doprinosa.
Porezni razredi:
| Ukupno primici | Godišnja porezna osnovica | Godišnji doprinosi |
|---|---|---|
| -11.300,00 | 1.695,00 | 296,64 |
| 11.300,01-15.300,00 | 2.295,00 | 401,64 |
| 15.300,01-19.900,00 | 2.985,00 | 522,39 |
| 19.900,01-30.600,00 | 4.590,00 | 803,25 |
| 30.600,01-40.000,00 | 6.000,00 | 1.050,00 |
| 40.000,01-50.000,00 | 7.500,00 | 1.312,50 |
| 50.000,01-60.000,00 | 9.000,00 | 1.575,00 |
Obrt ili druga samostalna djelatnost koja utvrđuje dohodak i vodi poslovne knjige
Ako obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost vodi poslovne knjige, dohodak se utvrđuje kao razlika između poslovnih primitaka i porezno priznatih izdataka.
Utvrđeni dohodak osnovica je za obračun doprinosa za drugu djelatnost.
Ako nema ostvarenog dohotka ili je ostvaren gubitak, nema osnovice za doprinose za drugu djelatnost.
Ako je ostvareni dohodak veći od maksimalne godišnje osnovice za doprinose, doprinosi se plaćaju na maksimalnu osnovicu, koja za 2026. godinu iznosi 15.545,40 €.
Primjer:
- Ana uz radni odnos ima obrt koji vodi poslovne knjige. Ostvarila je dohodak od 10.000 €. Osnovica za doprinose iznosi 10.000 €.
| Godišnja osnovica | 10.000 € |
| MIO I stup 7,5% | 750 € |
| MIO II stup 2,5% | 250 € |
| Zdravstveno osiguranje 7,5% | 750 € |
| Ukupno godišnji doprinosi | 1.750 € |
- Nada također uz radni odnos ima obrt koji vodi poslovne knjige, ali je ostvarila dohodak od 100.000 €.
| Godišnja osnovica | 15.545,40 € |
| MIO I stup 7,5% | 1.165,91 € |
| MIO II stup 2,5% | 388,64 € |
| Zdravstveno osiguranje 7,5% | 1.165,91 € |
| Ukupno godišnji doprinosi | 2.720,46 € |
Obrt ili druga samostalna djelatnost koja plaća porez na dobit
Ako obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja plaća porez na dobit, dobit se utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda.
Utvrđena dobit osnovica je za obračun doprinosa za drugu djelatnost.
Ako nema dobiti ili je ostvaren gubitak, nema doprinosa.
Ako je ostvarena dobit veća od maksimalne godišnje osnovice za doprinose, doprinosi se plaćaju na maksimalnu osnovicu, koja za 2026. godinu iznosi 15.545,40 €.
Primjer:
- Ana uz radni odnos ima obrt koji plaća porez na dobit. Ostvarila je dobit od 10.000 €. Osnovica za doprinose iznosi 10.000 €.
| Godišnja osnovica | 10.000 € |
| MIO I stup 7,5% | 750 € |
| MIO II stup 2,5% | 250 € |
| Zdravstveno osiguranje 7,5% | 750 € |
| Ukupno godišnji doprinosi | 1.750 € |
- Nada također uz radni odnos ima obrt koji plaća porez na dobit, ali je ostvarila dohodak od 100.000 €.
| Godišnja osnovica | 15.545,40 € |
| MIO I stup 7,5% | 1.165,91 € |
| MIO II stup 2,5% | 388,64 € |
| Zdravstveno osiguranje 7,5% | 1.165,91 € |
| Ukupno godišnji doprinosi | 2.720,46 € |
Ako obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost plaća porez na dobit, primjenjuju se pravila za drugu djelatnost od koje se utvrđuje dobit.
Usporedba osnovica za obračun doprinosa uz radni odnos
Ako si zaposlen kod drugog poslodavca, a uz radni odnos obavljaš i drugu djelatnost, osnovica za obračun doprinosa ovisi o načinu oporezivanja djelatnosti.
Kod paušalnog obrta osnovica se određuje prema poreznom razredu, kod obrta koji plaća porez na dohodak prema ostvarenom dohotku, a kod obrta koji plaća porez na dobit prema ostvarenoj dobiti. Ako si, pak, zaposlen u jednom društvu, a direktor si drugog društva, primjenjuju se druga pravila.
| Kriterij | Paušalni obrt | Obrt – porez na dohodak | Obrt – porez na dobit | Direktor poduzeća |
| Osnovica za doprinose | Propisana godišnja osnovica prema poreznom razredu | Ostvareni dohodak u poreznom razdoblju | Ostvarena dobit u poreznom razdoblju | Plaća, uz primjenu propisane minimalne osnovice za člana uprave |
| Ograničenje osnovice | Ovisi o poreznom razredu | Propisana maksimalna godišnja osnovica | Propisana maksimalna godišnja osnovica | Nema maksimalne osnovice kao kod druge djelatnosti; postoji propisana minimalna osnovica |
| Kako se utvrđuju doprinosi? | Prema razredu godišnjih primitaka | Prema ostvarenom dohotku, najviše do propisane godišnje osnovice | Prema ostvarenoj dobiti, najviše do propisane godišnje osnovice | Prema osnovici na koju se obračunavaju doprinosi, uz provjeru eventualne obveze razlike |
2. Zaposlen si i imaš j.d.o.o ili d.o.o ?
Kod trgovačkog društva potrebno je razlikovati dvije uloge: vlasnika društva i direktora, odnosno člana uprave.
Vlasnik društva ne mora biti njegov direktor, a direktor ne mora biti vlasnik.
Vlasnik društva koji nije direktor
Samo vlasništvo nad udjelom u društvu ne znači automatski da osoba mora plaćati doprinose na direktorsku osnovicu. Ako vlasnik nije direktor, odnosno član uprave, nema doprinosa.
Direktor koji je zaposlen kod drugog poslodavca
Ako si direktor društva, a istodobno si zaposlen kod drugog poslodavca, važni su iznos tvoje plaće i iznos doprinosa koji se na nju plaća.
Ako je plaća iznad minimalne osnovice direktorske plaće, nema dodatnih doprinosa.
Ako je plaća ispod minimalne osnovice za direktorsku plaću, Porezna uprava obračunat će direktoru razliku doprinosa.
Za 2026. godinu propisana je najniža godišnja osnovica od 15.545,40 €, odnosno mjesečna osnovica od 1.295,45 € za rad osobe koja ima status člana uprave ili direktora društva
Primjer:
- Miro je tijekom cijele godine zaposlen i direktor je svojeg poduzeća. Njegova mjesečna bruto plaća kod poslodavca iznosi 1.000 €, odnosno 12.000 € godišnje.
- Nikola je tijekom cijele godine zaposlen i direktor je svojeg poduzeća.Njegova mjesečna bruto plaća kod poslodavca iznosi 2.000 €, odnosno 24.000 € godišnje. Nema dodatnih doprinosa kao direktoru.
| Trebao je platiti: | Plaćeno: | Razlika za uplatu: | |
| Godišnja osnovica | 15.545,40 € | 12.000,00 € | 3.545,40 € |
| MIO I stup 7,5% | 2.331,81 € | 1.800,00 € | 531,81 € |
| MIO II stup 2,5% | 777,27 € | 600,00 € | 177,27 € |
| Zdravstveno osiguranje 7,5% | 2.564,99 € | 1.980,00 € | 584,99 € |
| Ukupno godišnji doprinosi | 5.674,07 € | 4.380,00 € | 1.294,07 € |
Miro će kao fizička osoba dobiti rješenje kojim će mu biti utvrđena obveza plaćanja razlike doprinosa u iznosu od 1.294,07 €.
Direktor koji nije zaposlen
Ako direktor nije zaposlen ni u svom ni u drugom društvu, potrebno je posebno utvrditi osnovu osiguranja i obvezu doprinosa.
Za 2026. godinu propisana mjesečna osnovica za člana uprave koji je osiguran po toj osnovi iznosi 2.192,30 €.
Zato prije odluke o načinu angažiranja direktora treba usporediti ukupni trošak različitih mogućnosti. Nije dovoljno promatrati samo iznos plaće ili doprinosa.
4. Zaposlen si i predsjednik si udruge
Predsjednik udruge ne mora samo zbog obavljanja te funkcije biti zaposlen u udruzi.
Međutim, važno je razlikovati obavljanje funkcije bez naknade od situacije u kojoj predsjednik prima naknadu ili je s udrugom sklopio ugovor o radu.
Ako se isplaćuje naknada, treba utvrditi o kojoj je vrsti primitka riječ i koje obveze obračuna poreza i doprinosa proizlaze iz konkretnog odnosa.
Samo članstvo u udruzi također ne znači automatski da postoji obveza plaćanja doprinosa.
5. Što ako si umirovljenik?
Kod umirovljenika potrebno je promatrati dvije stvari: obveze doprinosa i utjecaj obavljanja djelatnosti na isplatu mirovine.
Pravila nisu jednaka za sve vrste mirovina i sve djelatnosti. Posebno je važno provjeriti dob umirovljenika, vrstu mirovine i pravni status djelatnosti.
Umirovljenik koji ima obrt
Od 1. siječnja 2026. korisnicima određenih vrsta starosne mirovine koji su navršili 65 godina i tijekom korištenja mirovine počnu obavljati obrt ili samostalnu profesionalnu djelatnost može se isplaćivati 50 % mirovine.
Za druge vrste mirovina i druge okolnosti vrijede posebna pravila. Prije otvaranja obrta zato treba provjeriti konkretan status umirovljenika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u).
Umirovljenik koji je direktor društva
Kod člana uprave, izvršnog direktora ili likvidatora društva obavljanje funkcije može utjecati na status u obveznom mirovinskom osiguranju i na isplatu mirovine.
Za većinu vrsta mirovina umirovljenik ima pravo raditi do četiri sata dnevno u nepunom radnom vremenu, a da mu se mirovina ne obustavi. Ako je umirovljenik zaposlen na puno radno vrijeme, prima 50 % mirovine. Za umirovljenika koji je direktor doprinosi se plaćaju razmjerno opsegu prijavljenog radnog vremena, a razlika se ne utvrđuje na godišnjoj razini kao kod direktora koji nije umirovljenik.
Prije zapošljavanja umirovljenika ili njegova imenovanja direktorom treba provjeriti njegov konkretan status u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u).
Umirovljenik koji je nositelj OPG-a
Za poljoprivrednu djelatnost postoje posebna pravila, a važno je razlikovati obavljanje djelatnosti poljoprivrede od obavljanja obrta.
Ako je umirovljenik upisan u registar poreznih obveznika po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, mirovina se ne obustavlja i doprinosi se ne plaćaju.
Umirovljenik koji je predsjednik udruge
Ako umirovljenik obavlja funkciju predsjednika udruge, važno je utvrditi prima li naknadu i po kojoj osnovi.
Ako ostvaruje drugi dohodak, sama isplata takvog primitka u pravilu ne znači obustavu mirovine. Ipak, treba razlikovati drugi dohodak od situacije u kojoj osoba zasniva radni odnos ili stječe status osiguranika po drugoj osnovi.
6. Što provjeriti prije nego što zaključiš koliko doprinosa moraš platiti?
Prije donošenja odluke ili obračuna doprinosa provjeri:
- Jesi li zaposlen i po kojoj osnovi si osiguran?
- Imaš li obrt, društvo, OPG ili funkciju u udruzi?
- Kako se djelatnost oporezuje — paušalno, prema dohotku ili prema dobiti?
- Utvrđuju li se doprinosi mjesečno ili godišnje?
- Postoji li propisana osnovica ili ograničenje osnovice?
- Ako si direktor, jesi li zaposlen u društvu ili kod drugog poslodavca?
- Ako si umirovljenik, koja je vrsta mirovine i utječe li obavljanje djelatnosti na njezinu isplatu?
Nemoj zaključivati da dodatnih doprinosa nema samo zato što se doprinosi već plaćaju na plaću. Jednako tako, nemoj pretpostaviti da se ista pravila primjenjuju na svaku dodatnu djelatnost.
Trebaš više informacija o troškovima rada i doprinosima prijavi se na našu radionicu Obračun plaća.
Zaključak
Doprinosi uz radni odnos ovise o tome što još radiš, kako se djelatnost oporezuje i po kojoj si osnovi osiguran.
Nije isto imati paušalni obrt, obrt koji plaća porez na dobit, biti vlasnik društva ili obavljati funkciju direktora. Posebnu pozornost treba posvetiti umirovljenicima jer obavljanje djelatnosti može utjecati i na isplatu mirovine.
Prije odluke o otvaranju obrta, osnivanju društva ili preuzimanju funkcije važno je napraviti cjelovitu računicu. Treba uzeti u obzir ne samo porez i doprinose nego i troškove poslovanja, način isplate primitaka i planove za budućnost.
mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec.
